Privatnost kao dodatna vrijednost na tržištu digitalnih proizvoda

In Sve vijesti, Zanimljivostiby stankocerin

Piše: Marta Alić

Svađa čelnika Facebooka i Applea oko uvođenja nove tehnologije prilikom oglašavanja koja se zakuhala na dan zaštite privatnosti može se označiti kao početak dijaloga o zaštiti korisničkih podataka i privatnosti između divova, često referiranih akronimom GAFA (Google-Amazon-Facebook-Apple). 

Naime, Appleov direktor Tim Cook je tijekom govora na konferenciji o računalima, privatnosti i zaštiti podataka, koja se održavala u Bruxellesu, pozvao na strože provjere tvrtki koje su nastale na iskorištavanju korisničkih podataka i obmanjivanju, jasno implicirajući odgovor na optužbu osnivača Facebooka, Marka Zuckerberga, od prethodnog dana da Apple, uvođenjem nove politike ATT (transparentnost praćenja aplikacija), želi steći prednost na tržištu. Politika ATT znači da će developeri morati tražiti dopuštenje kada koriste određene informacije drugih aplikacija i tvrtki, iako su one već dobile korisnički pristanak. Sve aplikacije koje trenutačno koriste IDFA (Appleov identifikator za oglašavanje) morat će, nakon ažuriranja privatnosti na mobilnom operativnom sustavu iOS 14, tražiti od korisnika pristanak na prikupljanje podataka, što je praksa temeljena na GDPR-u, odnosno mehanizmima transparentnosti i privole. 

Transparentnost je jedan od alata u demokratizaciji društva koji se postavlja kao osnova za davanje kontrole građanima, te kao i sam sustav demokracije, nije idealan, no najbliži je tome. Primjerice, istraživanja su pokazala kako su politike privatnosti često nerazumljive, teško čitljive te preduge pa nisu niti učinkovite pri informiranom donošenju odluka. Ipak, transparentnost je preduvjet davanju ili ustezanju privole kao legitimne osnove za obradu podataka. U načelu, radi se o autonomnoj autorizaciji kojim pojedinac (ispitanik) ovlašćuje voditelja obrade podataka da obrađuje njegove osobne podatke te stječe kontrolu i pravo odlučivanja nad svojom privatnošću.

Odlučan je to korak prema naprijed u zaštiti prava pojedinaca koji u tom sustavu snose sve više odgovornosti za upoznavanje s istima. No, pitanje koje se sve više fokusira je kako će se nova pravila odraziti na poslovanje?

Prema istraživanju kompanije za mobilnu analitiku AppsFlyer, 74 posto trgovaca očekuje negativan financijski učinak zbog promjena u praćenju ponašanja korisnika koji neće biti spremni dati svoju privolu. Stoga se, naravno i Facebook boji da će izgubiti veliki dio prihoda kad se nova pravila počnu primjenjivati na iPhone i iPad uređajima, a Google je već najavio da će se prilagoditi Appleovim novim pravilima o privatnosti, no uz napuštanje IDFA tehnologije i prebacivanje se na drugi alat za praćenje rezultata oglašavanja. Predviđa se, također, da bi oglašivači nakon uvođenja ATT-ja mogli početi napuštati iPhone i iPad te više usmjeriti oglašavanje na Androidima.

No, prije fatalističkih predviđanja, potrebno je sagledati razvoj Applea u kontekstu začetnika i pionira današnjih tzv. digitalnih ekosustava. Jer prije iPhonea bio je iPod, revolucionarni mp3 player u raznim bojama i veličinama koji je prevlast u „izvedbi“ glazbe „u hodu“ preuzeo od Sonya (čiji je kultni walkman tada zamijenio popularni discman). A s iPodom razvijen je i iTunes kao njegov digitalni komplement. Iako početkom 2000-ih godina iznos od prodaje pjesama na tom servisu nije ostavljao Apple-u previše zarade, budući da je morao razvijati i dalje svoje stranice servisa, uz druge troškove, ono što je bilo bitno je razvoj platforme koja je danas ključan čimbenik Appleovog poslovnog modela. A nije dugo vremena prošlo kada se isti taj poslovni model proširio na jedan cijeli novi segment čija je ideja je bila sadržana u samo jednoj rečenici, danas zaštićenom sloganu „There’s an app for that“ (Postoji aplikacija za to).

Naime, 2007. godine dok još su pojedinci kupovali telefone radi bazičnih funkcionalnosti telekom usluga (SMS, poziv) i Nokia je bila dominanta na tržištu, Steve Jobs je, predstavljajući iPhone, zapravo predstavio brojne mogućnosti koje to džepno računalo može ostvariti. No, niti u jednom trenutku nije rekao da će upravo Apple biti taj koji će ih realizirati. 

Tijekom više od desetljeća i Google i Apple su doveli model tzv. desktop računalnog poslovanja (brojne aplikacije koje se pokreću unutar jednog operativnog sustava) na tržište mobilnih telefona, dopuštajući da treće strane, developeri, razvijaju aplikacije za to tržište posredstvom njihovih zaslona, odnosno operativnih sustava. Danas se sve više kompanija okreće upravo poslovnim modelima temeljenim na ekonomiji komplementa, razvijajući svoje proizvode u dva smjera: digitalnom i fizičkom. Dok Amazon kreira vrijednost kroz hardverske uređaje Kindle i Echo, Oral B, Samsung, Under Urmor samo su neke od kompanija koje svoje fizičke proizvode žele vezati uz digitalne platforme na kojima će ih zainteresirani developeri moći nadograđivati. Jer što više korisnika određena platforma privlači, više će developera razvijati za nju; a što više developera razvija aplikacije, više će korisnika biti zainteresirano upravo za te harverdske proizvode. 

Stoga, i u kontekstu novih postavki privatnosti, Apple kao, prije svega, proizvođač hardvera, dugoročno nema razloga za zabrinutost. Još jednom je ta tvrtka pokazala potencijal za inovaciju (i disrupciju) na tržištu. No, ovog puta ne na onome gdje se natječe s fizičkim proizvodima, stvarajući prednost kroz svoj brend i jedinstvene proizvode, već na tržištu digitalnih proizvoda na kojem povjerenje korisnika ima nešto drugačije parametre. Postavljajući pitanje privatnosti u tu jednadžbu, Apple još jednom redefinira pravila koja bi, u konačnici, trebala biti povoljna, ne samo za krajnje korisnike, nego i za developere kao ključne dionike u stvaranju dodatne vrijednosti.