GDPR U školstvu i medijima

In Sve vijesti, Zanimljivostiby stankocerin

Piše: Marta Alić, TVZ

Mipro 2020: Rezultati istraživanja GDPR implementacije u školstvu i medijima 

Ovogodišnji, 43. po redu MIPRO, međunarodni skup informacijske, komunikacijske i elektroničke tehnologije, održan je od 28. rujna do 2. listopada hibridno: djelomično u Opatiji, a djelomično online. Po prvi puta je predstavljena i sekcija Prava informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICTLaw) u sklopu kojeg su prezentirani rezultati istraživanja o primjenama Opće uredbe o zaštiti podataka u dva područja: obrazovnom, odnosno školstvu, te medija.

Rezultati prvog istraživanja, provedenom na uzorku nastavnika, suradnika i ravnatelja škola Splitsko-dalmatinske županije, pokazuju vrlo zabrinjavajuće stanje zaštite podataka, kao i svijesti o potrebi iste (Dostupno ovdje; Rad: 01_ICTLAW_5715)

Naime, istraživanje pokazuje kako samo ravnatelji imaju tek osnovno znanje o primjeni GDPR propisa u svakodnevnom funkcioniranju škole, dok učitelji pokazuju nedostatak znanja iz ovog područja, kao i nedostatak općeg interesa za temu zaštite podataka. 

Vezano, rezultati identificiraju i nedostatak sustavne pripreme za provedbu Uredbe u školama. Sudionici izvještavaju o nedostatku jasnih informacija o tome kako se GDPR provodi u njihovoj školi, kao i o nedostatku protokola za provedbu. Istodobno, zaposlenici su informirani o GDPR-u putem neslužbenih izvora informacija.


Učitelji i ravnatelji najviše se susreću s izazovima u vezi s pristankom za upotrebu osobnih podataka. Neki od njih vjeruju da imaju općenito znanje o potrebi prikupljanja pristanka u određenim situacijama, dok drugi utvrđuju nedostatak jedinstvenog postupka unutar i između škola. Nadalje, opiru se primjeni izjave o povjerljivosti, odnosno nisu zadovoljni što se potpisom obvezuju da o djeci iz škole neće razgovarati u okolini izvan škole. 

Stoga, rezultati impliciraju da u školskim uvjetima postoji nedostatak znanja o rizicima od zlouporabe podataka, zaštite osobnih podataka, kao i internim pravilima zaštite podataka, budući da učitelji uglavnom ne sudjeluju u obrazovanju o primjeni Uredbe u školskim uvjetima, ali, nažalost, ni službenici za zaštitu podataka.  

Drugo istraživanje, usmjereno na ispitivanje razumljivosti tekstova politika privatnosti na hrvatskim portalima (Dostupno ovdje; Rad: 01_ICTLAW_6289), pokazuje jednako zabrinjavajuće rezultate. 

Tijekom travnja 2020. godine ispitivane su politike privatnosti najposjećenijih portala prema Alexa i Similar Web (u kategoriji Vijesti i mediji):  Index.hr, 24sata.hr, Vecernji.hr, Jutarnji.hr, Telegram.hr, GlasIstre.hr, Net.hr, Dnevnik.hr, NoviList.hr, Tportal.hr i N1info.hr. Na tri publikacije s liste (RTL.hr, Narod.hr, Poslovni.hr) u vrijeme istraživanja tekstovi obavijesti o privatnosti nisu nađeni, dok su na nekim u međuvremenu izmijenjeni. 
Analizom čitljivosti, korištenjem različitih formula (Flesch Reading Ease, Flesch –Kincaid Grade Level Index, SMOG, ARI, LIX) odnosno indeksa čitljivosti teksta, više od polovice publikacija (55%) ocijenjeno je „teško čitljivima“, dok je ostalih 45% ocijenjeno je kao „vrlo zbunjujućim“ na pripadajućoj skali koja je validirana za rezultate na hrvatskome jeziku. Politike privatnosti na mrežnim stranicama Vecernji.hr ocijenjene su najrazumljivijima, dok mrežno mjesto Tportal.hr ima najnečitljivije obavijesti o privatnosti.

Ljestvice su pokazale i prosječni broja godina školovanja potrebnih za razumijevanje politika privatnosti na hrvatskim portalima, koji je 16, što odgovora završenom stupnju visokog obrazovanja. I na ovim skalama politike privatnosti na stranicama Vecernji.hr pokazuju najbolje rezultate (potrebnih 13 razreda škole), kao i publikacije Hanza medijske grupe: Jutarnji.hr, SlobodnaDalmacija.hr i Gloria.hr, za čije razumijevanje je potrebno 15 razreda školovanja. Najviši broj godina školovanja (17) potreba je za razumijevanje pravila privatnosti na Dnevnik.hr i Tportal.

Također, potrebno je napomenuti i kako publikacije u vlasništvu istog izdavača, poput HANZA MEDIA d.o.o i Styria dijele isti tekst politike privatnosti, čime se dodatno smanjuje transparentnost pri obradi podataka za pojedini portal.

Prema Ipsos istraživanju medijskih navika u Republici Hrvatskoj iz 2019. preko 62% građana dnevne novine najviše čita putem portala koji su postali i više od samog izvora vijesti. Portali su mjesto zabave, komentiranja i mnogih drugih servisa koji prikupljaju podatke posjetioca stranica. 

Posljednji popis stanovništva, iz 2011. godine, pokazuje da je većina hrvatskog stanovništva završila srednju školu (11 ili 12 godina školovanja), dok udio visokoobrazovanog stanovništva (15 do 17 godina školovanja), koji ima razumijevanje istraženih politika privatnosti, samo 15,4% ukupne populacije.